Cigajâ dâ Širešâ Rošij
писац Nada Hitching
Illustrations by Laura Dreyer
v
Puvešći Nada Hitching
Ilustracije Laura Dreyer
itching
Nada H
Pâšći tot pâm Centralna šâ Zapadna Europa pâm satur ka pâ hunđi mikâ Vesna šâ fračilje alji mik kustâ, kupij dâ Bâjaš hunđi sor fâtat šâ kustâ kusturlje alor, krešći familijurlje alor, šâ atunše mori dâ nus dâ kunuskut. Puvešćilje alor, farbaliči ku bâtajâ sâ kušći, šâ sâ fakâ ševa âm kust, šâ sâ câjâ nada âm kust, or fâkut flek šâ or spârjet pâmântu dâ Europâ aša kâ or lâsat dâ pâ jej adânši flekur dâ rušânji šâ amarâ, ântristalâ. Eho dâ ântristala alor lasâ svjedok dâ prilikur pirdući sâ prišepâ dâ la Dimizov blagoslovur šâ potencijal. Mari pirđalâ pântru toc noj. Čigajâ dâ Sirešâ Rošij âj suma dâ dârâbelji dâ totâ mikâ puvešće alor spusâ dâ inka šâ majmari puvešići dâ plâkâture alu Dimizov una dâ alt šâ tot precizni sufljitu. Nada aluj dâ zâlji še or vinji âm nenći, šâ dâ zâljilje âm nenći dâ lume dâ Bâjaš, vinji pâm plâkâture kari jâl u âmparcâ ku tot kupilu aluj ku aje kâ âj jâl pâ lângâ jej, aša arâtat pâm načinur dâ âmiralâ šâ dâ čudur kari âs uvijek akulo. Dâ eje kari âs vujoš sâ koći aje. Prisutnost Aluj poći sâ fijâ aflatâ pâm fâkature Aluj. Puvešće dâ prisutnost Aluj, kari âj âmpârcâtâ ku voj âm asta mikâ ilustracijâ, âj prisutnost Aluj arâtatâ dâ pâ daruvurlje aluj dâ plâkâturi, šâ še bagâ sama, nježnost, šâ nadâ… čak šâ Vesna u afla, âm daru dâ bâtârn šâ hušćunjit ljemnu dâ šireš.
Âj re tari frigurosâ šâ sivâ dâpâdamnjazâ âm marcijuš âm zuve kând u vinjit milicija šâ lud us pâ tatâsu alu Vesnji. Om u acâcat burjenj dâ kukuruz bâtârn âm poljâ šâ fumu sâ cânje pâ žos pâ loku ânđicat. Vesna sâ ujta kum limuzina albâ šâ vânâtâ fuži pâ pânšet pâ kalje pitrikosâ šâ kâtrâ satu mik. Je u pus ureći šâ sâ ujta pân še nu maj puče sâ lji audâ šâ sâ lji vadâ. Je šu pus mânjilje pâ ubraz šâ pâ ureć.
Ju noj mujta kum sâmânaj “Je šu šupunjit alji sângurâ.”
Vesna u râđikat gre dekâ dâm vunâ šâ u sâmcât miros dâ fum vlažni kum ju su afrikat dâ falkâ. Mumâsa alu Vesni nu su ujtat âm sus, je u biljit tri larž kârbojâ. Vesna u surâtat frunče alu mumisa, šâ u pus mânjilje pâ lângâ gurmažu alu mumâsa.
Kutotu âj re žok; Šâ vreme dâ žok
Vesna sâ ujta pâm kuljibâ. Je u vâzut cipiliš, inka ânčinac še tatâsu u purtat âm zuve frigurosâ. Je sâ ujta ku oči alji pân še no aflat sâkure aluj ku kari lukra âm zuve frigurosâ dâ jarnâ. Je sâ ângânđešći kum jâl plânže kând lukre ku je, “Nuj benji ali asta âj kutotu še pot sâ fak, tot âš zâše aluj sângur."
Fračilje mik gros alu Vesnji sâ žuka ku paru krec alji. Kum sâ astrânže pâ parče alu mumisa, jâl râđe šâ gânđe sâ baži žežićilje imošâ aluj la mumâsa âm gurâ.
Sâkure alu tatâsu âj re ađirâ, ali ar vi fost dâstul dâ bâlorâ sâ lukri ku je ka kum jâl puće. Šu pus mânjilje pâ ubraz šâ u šupunjit,
''Ju noj mujta kât dâ bâlor ješć tu."
"Šâ ju noj mujta sâ âc dov hvalâ Dimizolje."
“Ju cej ažuta sâ aflji ljemnji mamâ, “šâ ju zâs, ju cej ažutâ sâ lji sparž.” Vesna šâ mumâsa ščije kât dâ lung âj anu. Jelji or mâsurat la kuptor, šâ la ljemnjilje đirešâ la fal. Jelji or mâsurat dâ pâ masâ ša dâ pâ taškâ dam col dâ fâjnâ dâm kukuruz dâsup aje. Mumâsa sâ ujta la ljemnjilje đirešâ la fal šâ la saku dâsup masâ. “Dimizovu anostru u bâga sama dâ noj. Dimizovu anostru u bâga sama dâ noj ,” je u zâs. Vesna u pus mânjilje pâ ubraz šâ u šupunjit, “
Mumâsa u pus dovâ aršâ palačinjš dâm kârboj pâ platâ dâ dânenći la Vesna. Je su ujtat pâ mumâsa kum rupe žâmâtaći dâm palačinke, u suflat pâ je, šâ u ruptu pâ mâkâčelji dârâbelji.
Majševa šâ jarna âj re gata, a jarba u fi verđi âmnapoj, omu u mers âm polje aluj, ku traktor, šâ ali fračilje mikalu Vesni krišće unu đinći alb.
Zraku âj re dulši ku ljiljan âm mik gardu alu biserikâ afarâ dâm satu alu Vesnji. Kum sâ cânje tari dâ mumâsa, Vesna u sâmcât kald vânt âm pâru alji kum sâ zuvule ku rotâ pâ kalji.
Nov anu su apukat, šâ âj re vreme sâ sej pâ rotâ šâ sâ koc. Sâ koc ševa dâ mânkat, dâ purtat, ša dâ pus âm kasa mikâ. .
.
Mulči kilometri or trikut manti dâ še or tunat âm varuš. Akulo kuta pâm kânjc ša pâm kontejnerur pân še nu afla ševa ka nada. Žâmâtaće dâ pitâ bâtârnâ, vrećicâ dâ meri bâtârnji, ševa ka cipiliši verž ku unjilje žneranc, šâ ševa ka mârkojilje ku njigralâ, ântragâ konzervâ dâ pešć, čaptân ku novâ đinc, šâ mikâ ruptâ jaknâ ku žirafâ pâ žâpur, šâ stolnjak ku žnerancur. Mama lu kutat pânšet kum âl cânje âm sus. Pâ stolnjakula âs re mâkâčelji širešâ!
Je no zâs njimika, ali kum su ântors la Vesna, je u fâkut ku kapu šâ u râs.
Ala âj re gardu dâ nadâ.
Kum âmpinže rota ku fračisu alji mik pâ spači, Vesna u umblat šâ u umblat. Varušu sâ viđe kâ krešći âm lâržemi kum triše zuva. Ku sorilje nalt âm nor, Vesna u hušćunjit, šâ u fâlmânzât. Pišorilje jes re gre, ali mâjânkulo umbla.. šâ kuta.. šâ ažuta. Vesna u aljirgat sâ fijâ âm tokmâ ku mumâsa. Je stâće la largâ njagrâ ogradâ. Šâ una bâtârnâ mujer ku pâr alb, šâ ku graj milos stâće la uše šâ arâta la gardu dânapojuš. Kum or trikut pâm uše Vesna šâ fračisu or fâkut ku oči šâ šor târâjit sufla.
Flor šâ voćkur, nuš, ša povrćur. Spačilje alu bâši âs re strâmbaći kum je pânšet umbla pâ petri šâ jarbâ dânapoj am gardu alji. Tot ljemnu âj re pljin ku albi šâ roza farbâ flor, šâ Vesna šćije kâ tot ljemnu âj re igirala dâ dulšeme dâ varâ pântru tot omu kari ave vojâ sâ ašćepći.
Bâka u vinjit dânapoj dâ gar hunđi Vesna šâ mumâsa šâ fračisu mik stâće dâsup bâtârn šâ larg šireš alu kari krakurlje âs re dâsvâkući sâ câjâ ponosno šâ ku mândru mirs dâ buketu dâ primavarâ.
“Vinâ kâd god dâ đes gânđešć, râmânji kât gođe dâ lungat gânđešć. Asta âj aku širešu atov," Bâka bâtârnâ u zâs ku graju putuljit kum su ântors âmnapoj sâ umblji kâtrâ kuljiba alji. .
Vesna nu ščije še bâka gânđeku aje, ali ščije kâ âm kustuš no vâzut aša dâ mândru lok. Je šu pus mânjilje pâ ubraz šâ u šupunjit, “Ju mej ângânđi dâ lokusta kât gođe kust. “ Mumâsa su râzâmat dâ bâlor trupu dâ ljemn. Vesna u mucujit âm jarbâ dâsup ljemnu še fâše umbrâ ku listurlje aluj. “Dimizov nju dat lok sâ nji uđunjenj dâsup ljemnusta dâ šireš, u zâs mumâsa. Uđunjecâvâ, Uđunjecâvâ, Uđunjecâvâ. Ljemnu dâ šireš âj re dârab dâ familije alor aku, šâ lji ažuta sâ trakâ pâšći anusta lung.
Uđunjecâvâ Uđunjecâvâ Uđunjecâvâ
Primavara u trikut šâ vara u ažuns. Zraku âj re kalt šâ uskat, a pâmântu âj re pljin dâ prašinâ. Mulći mušć âs re, šâ dâ nopće câncari âs re pâšći tot pâ lângâ kapu alu Vesnji. Kukuruzu krišće la om âm poljâ šâ fračisu alu Vesnji sâ ânvâca sâ šće âm pišori sângur. Mumâsa alu Vesnji sâ ujta âm larg saku dâ fâjnâ, sâ vadâ dakâ âj fâjnâ dâ pitâ. Asta an inka no trikut, a saku âj re inka pâ žâmâtaći pljin. Jej ar merži âm varuš astâs pâ rotâ šâ sâ koči majmult nadâ.
Mumâsa alu Vesnji u pus pâ masâ stolnjaku ku širešâ šâ lu ânđiriptat mândru. Vesna u apukat âm mânâ žežitu gro alu fračisu mik šâ arâta pâ širešâ kum umâra.
Unu Doj, Tri.
Vesna u pus coljilje đirešâ âm košarâ pâ rota alu mumisa šâ u râđikat pâ fračisu mik ku košara isto. Ljemnu sâmâna kâ lji pozdravalešći pâ jej tri âm totâ sâptâmâna ku umbra alor šâ âj igiralâ- igiralâ dâ nagradâ dulši dâ še or aščiptat âm putuljalâ pâm vara ântragâ šâ vara. Šâ aku âj re vreme. Aščiptala âj re gata. Nada u vinjit!
Unu, Doj, Tri
Cherries...Cherries...Cherries
Širešâ… Širešâ… Širešâ
Mumâsa alu Vesnji šu akuljes âm polâ širešâ šâ su đires sâ fugâ kâtrâ kuljibaš. “Dimizov u bâgat sama dâ noj dâ pâ ljemnu anostru” u zâs mumâsa “Uđunješćići šâ voće” Ljemnu u cânjut igirala dâ florilje dâ primavarâ šâ u dat dulši voće alji, šâ Vesna šâ fračisu or gusta pismeg dulši dâm širešâ šâ sok ku sâptâmânjilje še or vinji.
Jej or dâsvâkut uša šâ or mers la ljemnu alor. Šu cânjut igirala šâ širešâlje, žukânt atita dâ adânš rošu šâ še sâ ščiklâze žeminj sor umflat dâ šâ vântu lju apukat krakurlje dâ pâ kapičilje alor.
Uđunješćići šâ voće
Vesna su urkat šâ u skuturat krakurlje kum dulši voćur or kâzut pâ col kari mumâsa u pus pâ pâmant. Jej or šâzut pâ pâmant šâ or mânkat pân še nor mujtat kâ or fost fâlmânž uli sâčoš âm kusturlje alor ântreži. Ubrazu alu fračisu mik alu Vesnji âj re muskuljit ku rošu šâ jâl râđe ku fâlušâjâ kum mumâsa u dâsvâkut maj unu šireš â ju pus âm gurâ.
Posjeta alor la ljemnu dâ šireš âj re majmândrâ zuvâ dâ sâptâmanâ. Mulči stvaru zâše kâ jej ave akulo, šâ mulči stvarur su ânvâcat Vesna dâ kust.
Je majmult nu âj re aša tristâ kâ tatâsu u fužit âm čemicâ. Je šu cânjut âm kap kum jâl sâmâna šâ je ščije kâ âm una zuvâ jâl su ântorši šâ je lu predstavili pâ jâl la nov članu dâ familije alor. Bâtârn šireš.
Kum u vinjit frigurosâ tomna, listurlje or kâzut, omu u u akuljes kukuruzu uskat âm polje aluj, šâ mirosu dâ ljemnji acâcačiâj re pâ gros âm zrak. Zadnji voćur dâ varâ pâ strugur or ânjigrit, šâ dulši a fračisu alu Vesnji su apukat sâ umblji.
Âj re bâtârn šâ huščunjit šâ rupt. Ali feči miš ka Vesna nu sâ gânđe sâ kumpiri nov đemper kari ji bun âm tot anu. Je su pus pâ rota bâtârnâ še or aflat una la kontejnjer um sâptâmânâ âmnapoj ša je su lot dâ pâ mumâsa la širešu bâtârn âm gardu alu mujere bâtârnâ
Vesna ščije kâ je krešći kând šu pus mari sivâ đemper, šâ u vâzut kâ manjišilje še lji târâje âm anu še u trikut âs re pânâ âm žos a aku majševa šâ jes re majmândru. Ali đemperu nu âj re.
Toči roši šâ smeđi listur alu urtaši alor or kâzut aku dâsup krakurlje golji. Vesna no maj vâzut golji ljemnjilje alor, dâ aša aku gânđe kâ as ljemnjilje tari bâlori . Fračisu alji mik su târâjit dâsup gârmadâ dâ listurljelje dâ aša sâmâna kâ sâ askunđi una dâ alt.
Mumâsa alu Vesnji u akuljes listurljelje âm col dâm posteljinâ šâ lju dus akasâ pâ spači ku rota “Dimizov nju dat mândremi dâm listurlješće," mumâsa ju dat âm vešći. Uđunješćići šâ voće šâ mândremi.
Uđunješćići šâ Voće šâ Mândremi
Mândreme dâ listurlje uskači šâ dâ uskači širešâ dâ vara še âs re ânvâliči pâ lânga bâtârn đemperu alu Vesni. Roza bojâ šâ rošâ, ljubičastâ, šâ vinjiči totâ šu lot loku ka mari bljid njegru še ju dat alu Vesnji nov šâ mândru đemper. Una, jej or umpljet mikâ kuljiba ku bojur šâ ku uspomenur dâ gardu alu bâka bâtârnâ šâ dâ kuldurilje dâ sorilje dâ vara.
Mumâsa su ujtat âm sak dâsup masâ. Majševa fâjnâ ave šâ la kuptor âs re mik dârab dâ ljemn. Je u bâgat ljemnula âm fok, šâ u fâkut pitâ. Je u bâgat ljemnula âm fok, šâ u fâkut pitâ. Jej or šâzut una šâ or gustat pismeg dâm širešâ pâ dovâ dârâbelji dâ pita.
Ali aje âj re zadnji dârab dâ pitâ, aje âj re zadnji dârab dâ ljemn.
Jarna su slâbuzât. Norurlje âs re njegri šâ pljinji dâ sâpadâ, apa âm bunar u ânđicat tari, deka âm ušâ slâbuze âm nontru vânt friguros, šâ fračisu alu Vesni su ânvâcat sâ zâkâ “DADA.” Anu u fost lung. Tari lungâ, ali ljemnu dâ šireš u fost ažutor pâ totâ kalje.
Gata âj re.
Vesna u zdrubit đaca âm bunar, šâ u adus apâ sâ ferbâ ku zadnji dârâbelji dâ ljemnji. Je u fâkut čaj kald pântru mumâsa, ju ânvâlit gurmažu, šâ šu ânvâlit sâkure ađirâ alu tatâsu šâ u pusu âm košarâ pâ rotâ.. Je ščije kâ fâr dâ ljemnjijej nor puče sâ kušći. Je šu akupirit ubrazu ku mânjilje, “Ju nu slobud sâ fak krivo, še alt pot sâ fak?” Šu pus gându pâ aje sâ nu furi, je u fužit dâm kuljiba mikâ šâ u mers pâm supadâ sâ koči boc pâ la dunga dâ drik.
Vesna u zâs, “Trâbâ sâ aflji ljemnji. Majševa šâ foku su ašćinži.”
Maj pâ dâparćije mâna rota, kum âj re mânatâ dâ supadâ, šâ dâ vânt sâ aflji ševa, kunva sâ fakâ kâldurâ âm kuljiba alor, šâ sâ fakâ pitâ, šâ sâ adukâ kust še kuptoru poči sâ adukâ lu familiji ka kum âj alu Vesnji , âm ântunjirišemi šâ âm frig.
Sâmâna kâ sâ prišepe. Jej âs e familijâ. Še alt puće sâ fijâ?? Kum Vesna stâće ku supadâ pâ lânga pišorilje alji ânđicači, je u auzât glasnik rupalâ dâ granâ dâ ljemn delj largâ kum su rupt dâ la ljemnu dâ šireš.
"Ju trâbâ sâ fak še âj benji. Še pot alt sâ fak?“
Je u mers direkt la ljemnu dâ šireš. Je u stat dâsup larž krakurlje alji šâ u spus alu ljemn kâ âj trâbâ ljemnji dâ kust. Ju trâbâ sâ fak še âj benji, u zâs je. “Še pot alt sâ fak?“
Ljemnu sâmâna kâ plânži kând or kâzut pahuljicurlje dâ pâ ljemn šâ kum u kâzut pâ pâmânt. Ljemnu u dat mânjilješ sâ de alu Vesni kust. Je u lot sâkure alu tatâsu šâ, ku kutotu pučere alji u mâruntat dârâbelji dâm grane, šâ u bâgat âm košarâ, šâ su ângribit akasâ. .
Uđunjalâ, Voće Mândremi šâ aku Kust.
Kuljiba âj re kaldâ âm nopće kum su bâgat Vesna âm patula mika alji lângâ fračisu alji mik. Mulči kâlj u fâkut âm jarne pâ pânšet lo dâm mânjilje alu ljemnuluje, dârâbelji dâ kust kari cânje kuptoru alor kald, šâ kuptoru pljinku bunâ pitâ šâ šalicur šâ šalicur dâ dulši čaj dâm širešâ.
“Dimizov nju dat kust dâm ljemnu, „mumâsa u zâs pâ pânšet, “Uđunjalâ, šâ Voće, Mândremi šâ aku Kust.“
Pâ elši zuva dâ primavarâ dâ pâ še u trikut lungâ jarna, omu u sâmânat sâmâncâ pâm poljâ, vrâbujilje or fâkut skujb la kuljibâ, mâcâ lutalicâ u vinjit âm satu alji, šâ u avut mâc miš a fračisu alu Vesnji su ânvâcat sâ vârljaskâ loptâ. Mumâsa alu Vesnji u ažuns akasâ dâ la ljemnu dâ šireš šâ u avut puvešći sâ spujâ. Vesna u šâzut žos la ušâ dâ kuljiba alji šâ mumâsa su apukat.
Una zâ, dâ mult, kând âj re je tari tânârâ, ka tu, u murit tatâsu alu Vesnji. Je âj re taritristâ šâ gânđe kâ sufljitu ju puknji.
“Astâs mujere bâtârnâ mu aflat la ušâ šâ mu spus puvešći dâ ljemnu dâ širešâ.
Ali mumâsa u vinjit la je ku širešâ šâ u zâs, "Lasâ sâ smânânjem sâmânccâ, ša kând u krešći ljemnu, nnj angânđi dâ tatâtu. Noj njenj uđunji dâsup umbra dâ krakurlje aluj âm primavarâ šâ anj mânka dâm dulši plodurlje šâ am varâ šâ am tomnâ, noj pučenj sâ akuljiženj listurlje šâ sâ farbalenj vuna pântru đemperur še noj ânj faši. Atunše âm jarnâ, noj pučenj lo dâm majbâlori ljemnji ša sâ fâšenj dâ fok sâ nji ânklâzaskâ kuljibilje. Aša pâ tatâtu nikad nu lenj mujta.“
Vesna u lot sâmânca šâ u mers sâ koći bun lok sâ lji seminji. Je sâ gânđe kâd dâ fâlos ar fi tatâsu sâ vadâ ljemnu kum sâ apukâ sâ kraskâ kând u vinjit akasâ. Kum u pus pâmânt pâ sâmânce mikâ, je kânta kânćit mik alji sângurâ; kančit dâ Uđunjalâ šâ Voće; kânčit dâ Mândremi dâ kust. Sufljitu alji u kriskutkum sâ gânđe dâ ljemnu alu tatâsu šâ dâ plâkâture še ve dâ âmândoj.
Âm totâ zâ je uda samânca. Âm totâ zâ, sorilje kald u ânkâlze. Âm totâ zâ Vesna kânta lu mik Širešu kânčitu alu Ljemn. Uđunješćići šâ Mândreme šâ Kustu.“ Kânčitu u umplje ku plâkâturi šâ nadâ šâ fâlušâjâ.
Âm una zuva, sâptâmânji šâ sâptâmanj maj âm nenći, Vesna u vâzut ku fâlušâjâ kâ mikâ jarbâ u jišat afarâ dâm pâmânt. Sâ lunže kâtrâ sori. Je su ângribit la aje šâ nježno u pus mâna pâ mikâ burjane.
Baš atunše, u auzât pašurlje alu šinjiva kum vinji, pâ dânapojšâ u sâmcât kum u pus šinjiva pâ pânšet mâna pâ kapu alji.
”Ju nikad nom mujtat kum tu samânaj, tatâ, „ Jej u zâs.“Ju nikad nom mujtat kat dâ bâlor ješć tu, šâ ju nikad, nom fâkut krivo. Še alt pučem sâ fak?“
Je pâ friš su ântors šâ u vâzut pâ tatâsu kum stâ nalt âm pišori ša ânkristat ku je. Je u sârit dâ fâlušâjâ pâm sus âm mânjilje aluj bâlori šâ una jej or sârit pâm sus okolo.
Mumâsa alu Vesnji šâ kupilu or vinjit pâ friš afarâ dâm kasâ. Akulo âj re mult fâlušâjâ šâ as re tari fâloš kâ âs âmnapoj una. Jâl, tatâsu âj re nalt šâ bâlor kum sâ ângânđe dâ jâl.
Akulo âs re mulči puvešć dâ spus dâm toći pârcâlje, ali dâm parće alu Vesnji toći âs re dâ ljemnu dâ širešâ. Jej patru cânje mânjilje una šâ pâ lângâ ljemnu dâ šireš nov, šâ jej žuka ša žuka kum Vesna kânta kânčitu dâ Šireš: “Uđunješćići šâ Voće šâ Mândreme dâ Kust“
Uđunješćići šâ Voće šâ Mândreme dâ Kust—Asta âj še ljemnu anostru dâ širešâ nju dat kât gođe tu nu rej ku noj, Tatâ. Aku tu ješć âmnapoj akasâ. Kutotu âj benji, šâ u fi benji.“
Uđunješćići šâ Voće šâ Mândreme dâ Kust Gata!